Fotografišite suha korita – spasimo rijeke Bosne i Hercegovine | Mixer portal

Fotografišite suha korita – spasimo rijeke Bosne i Hercegovine

 

Zbog propusta u zakonodavstvu, brojne rijeke u Bosni i Hercegovini
nemaju dovoljno visok vodostaj. Uprkos prethodnim obećanjima,
nadležna ministarstva u Republici Srpskoj (RS) i Federaciji Bosne i
Hercegovine (FBiH) nisu uspjela izaći na kraj sa planovima za izgradnju
hidroelektrana koji prijete da unište naše rijeke.


Danas operatori ovih postrojenja mogu preusmjeriti čitav riječni tok u cijevi,
ostavljajući korita rijeka potpuno suhim.


Koalicija za zaštitu rijeka Bosne i Hercegovine ovom prilikom poziva stanovništvo
da fotografiše suha korita svojih rijeka širom zemlje.


Pomozite nam da zajedno sačuvamo naše rijeke! To možete učiniti na ovaj
način: posjetite vašu rijeku sa niskim vodostajem, fotografišite se zajedno sa suhim koritom ili snimite kratki video (30
sekundi), fotografiju i/ili video sa pratećim kratkim tekstom o tome zašto su vam
rijeke važne pošaljite na koalicijazazastiturijekabih@gmail.com ili u
inboks Facebook stranice Koalicija za zaštitu rijeka Bosne i Hercegovine, koristite heštegove #SuhaKoritaRijekaBiH i #epp prilikom dijeljenja
fotografija i videa na Vašim ličnim profilima.

U ljetnim mjesecima, kada je sezona kupanja u rijekama, ljudi sve više nailaze
na zabrinjavajuće niske vodostaje, često i isušena korita. Prema mišljenju
ekologa, za to su krivi operatori malih hidroelektrana a nedostatak kapaciteta
Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS i Ministarstva
poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH ne doprinosi da se ovaj problem
riješi.

„Imamo rijeku Ugar koja već godinama unazad, nakon stavljanja u pogon niza
malih hidroelektrana, više liči na neki potok, što je zaista tužno. Brojne
hidroelektrane u našoj zemlji ne održavaju odgovarajući vodostaj i zato,
pogotovo tokom ljetnjih mjeseci, imamo potpuno isušena korita. Ovakva praksa
ima ogroman negativni uticaj na ekosistem, biodiverzitet, ali i na lokalne
zajednice. Jedno od rješenja svakako jeste koncept ekološki prihvatljivog
protoka“, izjavio je Miloš Orlić, koordinator Koalicije za zaštitu rijeka u BiH.

FBiH imaPravilnik o ekološki prihvatljivom protoku , a koji je stupio na snagu
2013. godine [1]. 

Međutim, Pravilnik je već tada bio prilično neprimjenjivo
formulisan, te je danas u velikoj mjeri neupotrebljiv. S druge strane, u Republici
Srpskoj ne postoji takav pravilnik.
U 2018. godini izvještaj UNECE-a kritikovao je trenutni status, sugerišući da se
„provede program praćenja ekološki prihvatljivog protokaa i primijeni tamo gdje
se ne primjenjuje“. [2]

Stručnjaci Centra za životnu sredinu (Banja Luka, BiH) i Arnike (Prag, Češka
Republika) poslali su prijedlog nacrta pravilnika entitetskim ministarstvima, kao i
drugim nadležnim institucijama [3]. 

Uprkos primarnoj usklađenoj izjavi,
prijedlog je ubrzo odbijen zbog nedostatka mjerenja i detaljnih istraživanja koje
ove organizacije ne mogu da sprovedu jer za to su nadležne vodne agencije.
„Situacija u Bosni i Hercegovini je bez presedana; ne postoji druga zemlja u
Evropi bez ikakvih pravila o ekološki prihvatljivom protoku, a najviše koristi od
ove situacije imaju operatori hidroelektrana. Ovom prilikom pozivamo
ministarstva da sastave obavezujući plan za primjenu sistema praćenja i da
urede legislativu vezanu za ekološki prihvatljiv protok," izjavila je ekspertice
Arnike Zuzana Vachunova.



Shortlink: