Hrvatskoj fali sezonaca: Odlična prilika za nezaposlene iz BiH, plata 675 evra | Mixer portal

Hrvatskoj fali sezonaca: Odlična prilika za nezaposlene iz BiH, plata 675 evra

Rezultat slika za hrvatska konobari

Prošloga ljeta hrvatski su hotelijeri i ugostitelji imali problema s pronalaženjem sezonskih radnika, a manjak se brojao u tisućama. Mnogi koji su prije radili na Jadranu otišli su za veće plaće i bolje uvjete raditi u inozemstvo, pa su ugostitelji, a u manjoj mjeri i hotelijeri, kukali zbog manjka sezonaca usred sezone u kojoj su obarani turistički rekordi i kada je bilo najviše posla.

Poučeni time, poslodavci u turizmu ove su godine ranije krenuli u “lov na sezonce”, nudeći im bolje plaće i uvjete – regres, božićnice, plaćene prekovremene sate, čak i stalne poslove, čemu je pripomogla i država ukinuvši porez na dodanu vrijednost na smještaj i hranu sezonaca, što će omogućiti veće plaće sezonskim radnicima. Prema procjenama Ministarstva turizma, ove godine bit će potrebno između 10.000 i 15.000 radnika u turizmu više nego lani.

Turistički radnici, u suradnji s ministarstvima rada i turizma, Hrvatskom turističkom zajednicom i Hrvatskim zavodom za zapošljavanje, početkom godine su krenuli nuditi poslove na specijaliziranim sajmovima po većim gradovima. Kazali su da “traže baš sve” – kuhare, konobare, sobarice, spremačice, recepcionere, turističke animatore, pomoćno osoblje… No, uočili su manji odaziv i interes nego proteklih godina. Nisu potrebne velike analize da se zaključi kako je potencijalna radna snaga, umjesto na Jadran, krenula izvan granica Hrvatske, u bogatije europske zemlje, gdje za iste poslove kakve bi obavljala na Jadranu dobiva i bolje plaće, i bolje uvjete rada.

Nedostaje ‘sezonaca’, a 195.000 nezaposlenih

Dok se, primjerice, na hrvatskom Jadranu profesionalnim kuharima nudi mjesečna plaća i do 2.000 eura – što je za ovdašnje prilike izuzetno dobro – u Austriji ili Njemačkoj nudi im se dvostruko više. Mnogi pritom ističu hrvatski apsurd: u zemlji sa 195.000 nezaposlenih poslodavci moraju “loviti” radnike, umjesto da je obrnuto. Neki im, doduše, i ovdje nude vrlo dobre, pa i izvrsne uvjete. Neki se oslanjaju na provjerene radnike, takozvane stalne sezonce, koji se iz godine u godinu vraćaju istim poslodavcima. No, lanjski je slučaj pokazao da problem postoji i da bi ove godine, ako ih poslodavci ne nađu pravodobno i dovoljno, nedostajati čak 15.000 sezonaca.

Kako bi im pomogla, Vlada je za ovu godinu izdala 1.800 dozvola za uvoz radne snage iz inozemstva, no upitno je hoće li i to biti dovoljno da se pokriju potrebe. Ronald Korotaj, član uprave Plave Lagune iz Poreča i predsjednik Udruženja poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske, potvrđuje da je trenutno najveći problem nedostatak radne snage.

“S jedne strane imamo velik broj nezaposlenih, a s druge strane poslodavci teško nalaze radnike. Problem treba rješavati kratkoročnim i dugoročnim mjerama. U ovom trenutku ne nosimo se samo s izazovom kvalitete, nego i kvantitete. Moramo pronaći ljude, makar i one koji u ovome trenutku možda i nisu na razini znanja i iskustva koje bismo željeli, ali su spremni na učenje, i onda sami uložiti u njihovu edukaciju te tako dobiti kvalitetnog radnika”, kazao je Korotaj.

U pronalaženju sezonskih radnika poslodavci su koristili različite alate: od oglašavanja, suradnje s agencijama za zapošljavanje i lokalnim zavodima, preko suradnje sa srednjim školama i studentskim servisima, pa do sudjelovanja na sajmovima poslova, ali i prezentacijama u zemljama regije.

Traže sezonce u BiH, Srbiji, Crnoj Gori

“Neka zanimanja koja su posebice deficitarna, primjerice, sobarice ove godine očekuje dodatno povećanje plaće u nekim kompanijama”, dodaje Korotaj.

Najveća hrvatska turistička kompanija Valamar Riviera ove će godine u svojih 30 hotela i 15 kampova od Istre do Dubrovnika zapošljavati 6.600 djelatnika, čak 600 više u odnosu na prošlu godinu. Pritom nude 1.200 ugovora za stalnog sezonca i 400 novih ugovora za stalni radni odnos.

“Svim sezonskim radnicima jamčimo minimalna neto primanja od 5.000 do 7.500 kuna, a sa socijalnim partnerima dogovorili smo rast osnovice od ukupno četiri posto za ovu godinu. Uz to, svim sezonskim radnicima koji u Valamarove destinacije dolaze raditi iz drugih dijelova Hrvatske i regije osiguravamo kvalitetan smještaj i tri obroka dnevno u hotelu za zaposlenike. U protekle dvije godine uložili smo više od 60 milijuna kuna [oko osam milijuna eura] samo u smještaj za sezonce. Ove godine otvaramo i četvrti hotel za zaposlenike”, kažu u Valamar Rivijeri, ističući da im se 65 posto sezonskih radnika svake godine iznova vraća.

Hotelijeri i drugi poslodavci u turizmu pozdravljaju i odluku Vlade da ove godine odobri veću kvotu za strane radnike, koje uglavnom traže u susednim zemljama.

“Izvan Hrvatske poslodavci najviše traže radnike u zemljama regije – Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori. Sama procedura je nejasna i komplicirana. Sigurno je dobar pokušaj, no treba popraviti greške i učiniti sustav kvota fleksibilnim, prema potrebi, a ne strogo definiranom radnom mjestu i kvoti. Imamo primjere u konkurentskim zemljama, koje samo trebamo preslikati na našu zemlju”, kaže Korotaj.

Minimalna garantirana plata 675 eura

Plava laguna zapošljava oko 3.000 radnika, od kojih su polovica sezonci. Ondje su odlučili početkom lipnja svima povećati plaću za četiri posto, a sobaricama za 10 posto. Slično govore i u Valamar Rivijeri, gdje su prvenstveno orijentirani na domaće sezonce.

“S obzirom da smo povećali plaće i jamčimo 5.000 kuna [675 eura] minimalnih neto primanja, bilježimo velik interes te svoje buduće zaposlenike prvenstveno pronalazimo na hrvatskom tržištu rada. Interes postoji i iz susjedne Bosne i Hercegovine, od kuda se potencijalni kandidati mogu izravno prijaviti za posao”, kažu u Valamar Rivijeri.

S obzirom na strateški značaj turizma u Hrvatskoj, traže li se načini da se problem manjka (sezonskih) radnika riješi drugačije i dugoročnije, umjesto ad hoc mjerama? – upitali smo Korotaja.

“Prije svega treba urediti evidencije nezaposlenih. Kao nezaposleni trebaju se voditi samo oni koji zaista ne rade. Drugo, treba uspostaviti mehanizme prekvalifikacije, na čemu se radi. Treba sustavno raditi i na usklađivanju obrazovnih programa sa stvarnim potrebama tržišta te na poticanju obrazovanja za zanimanja koja su deficitarna. Kao i osigurati školama više sredstava kako bi mogli osigurati kvalitetniju praktičnu nastavu. Trebamo promovirati rad u turizmu kao nešto poželjno i poticati upis u takva srednjoškolska usmjerenja. Istodobno, privatni sektor treba ulagati u povećanje materijalnih prava radnika, bolje uvjete rada i edukaciju”, kazao je Korotaj.

Izvor: Al Jazeera

Shortlink: